Poboljšanje odgovora na incidente i krivična djela učinjena iz mržnje nad vjerskim zajednicama u BiH

Jačanje saradnje između policijskih agencija i vjerskih zajednica, te poboljšanje odgovora na krivična djela učinjena iz mržnje, bili su u središtu dvodnevne radionice OSCE-a okončane 15. septembra 2026., u Sarajevu. 

Radionicu je organizirao Ured OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), u saradnji sa Misijom OSCE-a u Bosni i Hercegovini (BiH), a prisustvovali su joj predstavnici vjerskih zajednica, policijskih agencija, organizacija građanskog društva, te međunarodni eksperti. Učesnici su razgovarali su o praktičnim načinima prevencije i odgovora na incidente i krivična djela učinjena iz mržnje nad kršćanima, muslimanima i Jevrejima. 

„U vremenima kada su krivična djela učinjena iz mržnje u porastu, važno je baviti se svakim od njih uzimajući u obzir njihove specifičnosti. Moramo unaprijediti praćenje, podizanje svijesti i obuku o ovoj temi, te izgraditi povjerenje i dijalog između vjerskih zajednica i organa za provođenje zakona kroz redovnu koordinaciju i razmjenu informacija“, rekao je prof. dr. Wolfgang Palaver, lični predstavnik predsjedavajućeg OSCE-a za borbu protiv rasizma, ksenofobije i diskriminacije, koji se također bavi pitanjima diskriminacije i netrpeljivosti prema kršćanima i pripadnicima drugih vjeroispovijesti. 

Ističući širi utjecaj netrpeljivosti na društvo i institucije, ambasadorica Evren Dağdelen Akgün,  lična predstavnica predsjedavajućeg OSCE-a za borbu protiv netrpeljivosti i diskriminacije nad muslimanima, izjavila je: „Mržnja, netrpeljivost i diskriminacija nad muslimanima nisu samo prijetnje po muslimanske zajednice; ove pojave predstavljaju ispit ravnopravnog postupanja prema građanima i kredibiliteta institucija, kao i test sigurnosti na cjelokupnoj teritoriji država članica OSCE-a, pa i u svijetu“.

Važnost efikasnog postupanja državnih organa u zaštiti vjerskih zajednica istakao je i rabin Andrew Baker, lični predstavnik predsjedavajućeg OSCE-a za borbu protiv antisemitizma. „Vlade su ne samo dužne Jevrejima pružiti adekvatan stepen sigurnosti neophodan za okupljanje i prakticiranje vjerskih obreda, već i voditi računa o široj klimi koja pogoduje nastanku i ostvarenju prijetnji ove vrste.“

Učesnici su analizirali izazove u identifikaciji, prijavljivanju, istrazi i procesuiranju krivičnih djela učinjenih iz mržnje, te razgovarali o načinima za poboljšanje komunikacije i povjerenja između nadležnih institucija i vjerskih zajednica, naročito u područjima u kojima su pripadnici tih zajednica u manjini. 

Vodeći se praktičnim smjernicama ODIHR-a o odgovoru na krivična djela učinjena iz mržnje nad kršćanima, muslimanima i Jevrejima, u zaključku radionice identifikovane su efikasne mjere za poboljšanje odgovora institucija i efikasnije ispunjenje sigurnosnih potreba vjerskih zajednica u BiH.