Kada su poplavne vode počele prodirati u stanove u Šamcu, na sjeveru Bosne i Hercegovine, oni koji su živjeli na višim spratovima u zgradama požurili su da priteknu u pomoć svojim susjedima i smjeste ih kod sebe. Prolazili su dani bez tekuće vode i struje. Hranu i zalihe dijelili su kroz hodnike i preko balkona dok se čekalo na dolazak spasilačkih timova u čamcima koji su dijelili zalihe.
Video: Poplave su nosile domove, automobile, mostove, a u nekim mjestima, preplavile su minska polja koja su još postojala nakon rata.
Kako se voda povlačila, čitave brigade volontera iz raznih dijelova države pristizale su autobusima kako bi pomogle u čišćenju nanesenog otpada i uklanjanju mulja iz domova. Mnogi građani BiH izjavili su da nisu vidjeli ovakvu saradnju i podršku susjeda još od prije rata.
O aktivnostima uloženim u pružanje pomoći, spašavanje i ponovnu izgradnju moglo se posvjedočiti širom BiH i Srbije. To su dvije države na jugoistoku Evrope najjače pogođene poplavama u maju 2014. godine. Helikopteri, čamci, industrijske vodene pumpe i spasilačke ekipe pohitale su u ove dvije države iz Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i drugih zemalja u regiji. Pojedinci, nevladine orgnaizacije i Vlade iz čitavog svijeta donirale su zalihe i novac za aktivnosti na spašavanju i pružanju pomoći.
Odmah nakon poplava, Misija OSCE-a u BiH otvorila je pet privremenih ureda u teško pogođenim područjima kako bi pratila razvoj situacije na lokalnom nivou, pružala podršku općinskim službama i njihovom transparentnom radu, te pružala pomoć raznim organizacijama i predstavnicima vlasti u raznim akcijama spašavanja.
U poplavljenoj zoni
Gotovo godinu dana nakon poplava, lokalne zajednice se još bore s posljedicama prošlogodišnjih nepogoda. Mnoge škole, bolnice i kuće opravljene su ili obnovljene, ali proces oporavka je još u relativno ranoj fazi jer će nekim pogođenim područjima trebati godine da se u potpunosti vrate u normalan život. Onoliko koliko poplave i klizišta zabrinjavaju žrtve toliko ih zabrinjava i proces sprečavanja i smanjenja rizika od katastrofa. Ovo je i dalje ozbiljan problem u mjestima kao što je Šamac, smještenom na ušću rijeka Bosne i Save s druge strane granice s Hrvatskom.
Bolja koordinacija aktivnosti, kako među nivoima vlasti u BiH tako i na regionalnom nivou, te rekonstrukcija ključne infrastrukture za sprečavanje poplava, i dalje ostaju prioriteti rada.
“Rijeke i kanali počinju u jednoj opštini i potom utječu u druge, čime iz lokalnog prelaze u regionalni problem“, kazao je Milan Gavrić, inženjer vodoprivrednog poduzeća UŠČE Bosne, opština Šamac. Gavrić je objasnio kako je u prošlosti postojao jedinstven jugoslovenski sistem vodoprivrede, ali se sad vodi odvojeno od strane različitih država. U BiH, vodoprivredni sistem je dalje podijeljen između dva Entiteta, Republike Srpske (RS) i Federacije BiH (FBiH).
U svom uredu u šamačkoj Jedinici za civilnu zaštitu, Milan Blagojević, objasnio nam je kako se njegov jedini kontakt sa susjednim opštinama u FBiH tokom poplava odvijao kroz neformalne kanale. „Pozvao sam telefonom svog prijatelja koji radi u susjednoj opštini i kazao mu 'poplavljeni smo ovdje u Šamcu, tako da očekujte da će voda stići do vas do večeras'”.
Planning, preparation, prevention
Nakon poplava, predsjedavajući OSCE-om i ministar inostranih poslova Srbije, Ivica Dačić, istakao je regionalnu saradnju u oblasti upravljanja vodama, u kontekstu smanjenja rizika od prirodnih nepogoda i pružanja pomoći u slučaju nepogoda, kao prioritet najvišeg ranga, te stavio naglasak na područje Jugoistočne Evrope. OSCE radi na promoviranju boljeg upravljanja vodnim resursima u okviru svog sveobuhvatnog pristupa sigurnosti. To će biti i tema Drugog pripremnog sastanka Okolišnog i ekonomskog foruma koji će se održati od 11. do 13. maja 2015. godine u Beogradu, u Srbiji, sa terenskom posjetom području na drugoj obali rijeke, u Obrenovac, Srbija i u Bijeljinu, BiH, u cilju obilaska područja u kojima su poduzete aktivnosti sanacije nakon poplava.
OSCE je nakon poplava organizirao brojna okupljanja u Jugoistočnoj Evropi kako bi na jednom mjestu okupio predstavnike građanskog društva, stručnjake za upravljanje vodama, službenike OSCE-a, te predstavnike lokalnih i regionalnih vlasti, te pokrenuo raspravu o koordinaciji borbe protiv nepogoda u budućnosti i promovirao dobre prase upravljanja slivovima različitih vodotoka.
“OSCE igra do izvjesne mjere važnu ulogu u promoviranju saradnje između različitih institucija vlasti“, rekao je Suad Salkić, službenik Privremenog ureda Misije OSCE-a u Šamcu. „U ovom trenutku, odnosi saradnje razvijaju se spontano i neplanirano, na osnovu ličnih poznanstava, a ne na osnovu snažnog formalnog mehanizma koji služi u tu svrhu. Kako bi ostvarili dugoročne rezultate, OSCE može pomoći u ostvarenju saradnje između institucija vlasti, reformiranju određenih politika rada i ostvarenju trajnih rezultata.”
U novembru 2014. godine, u partnerstvu sa Ministarstvom sigurnosti BiH, Razvojnim programom Ujedinjenih naroda (UNDP) i Centrom za sigurnosnu saradnju pri Regionalnom centru za verifikaciju i pomoć u implementaciji kontrole naoružanja (RACVIAC), Misija OSCE-a u BiH objavila je izvještaj sa zaključcima i preporukama, u kojem se poziva na višestruka poboljšanja u oblasti pripremljenosti domaćih institucija, te ostvarenje prekogranične saradnje, u skladu sa Direktivom EU o poplavama. U izvještaju se preporučuje izrada geografskih mapa sa prikazom područja izloženih riziku od poplava, uspostava sistema ranog upozorenja, te unapređenje komunikacije i planiranja u okolnostima rizika od poplava. U izvještaju se također preporučuje ažuriranje bilateralnih sporazuma o operacijama spašavanja, izvođenje zajedničkih vježbi i obuke za različite scenarije prirodnih nepogoda, te standardizacija procedura i proizvoda nacionalnih hidrometeorloških agencija.
“Mi imamo fragmentiran sistem, bez upravljanja centraliziranog na jednom mjestu, ali trenutno radimo na usklađivanju planova pružanja pomoći na entitetskom i opštinskom niovu“, rekao je Samir Huseinbašić iz Sektora za zaštitu i spašavanje pri Ministarstvu sigurnosti BiH, koje ima nadležnost za vršenje nadzora nad aktivnostima pružanja pomoći u slučaju prirodnih nepogoda, na državnom nivou. „Ima prostora za poboljšanje u domeni formiranja timova za pružanje pomoći u slučaju poplava, u pograničnim područjima riječnih vodotoka”
Ostvaren je napredak u uspostavi veza između regionalnih vlasti, kao i u jačanju nekadašnjih odnosa. 21. Bilateralni sastanak komisija za upravljanje vodama Hrvatske i BiH održan je prošlog decembra u Vladi Posavskog kantona u BiH, dok je sastanak predstavnika savskih opština održan nedavno u Sremskoj Mitrovici u Srbiji, uz učešće predstavnika iz Slovenije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i BiH. Regionalne organizacije poput Komisije za sliv rijeke Save, nastavljaju se baviti pitanjima od značaja za prekogranično upravljanje vodama.
Problem koji ima mnogo lica
Šamac is one of five Bosnia and Herzegovina municipalities where OSCE opened its temporary premises following floods and landslides, May 2014.
Ako izgradite nasip u Šamcu, ali susjedne općine to ne učine, onda će svi biti poplavljeni.
Suad SalkicSlužbenik Privremenog ureda OSCE-a u Šamcu
Poplave su prouzrokovale više od samih fizičkih oštećenja i za reakciju na njih će biti potrebno više od same obnove kuća, institucija i nasipa. Dugoročni ekonomski uticaj postaje vidljiv jer kompanije ostaju zatvorene zbog nedostatka finansiranja, a farmeri se bore za oporavak nakon što su se podavila čitava stada stoke. Samo je Šamac izgubio trećinu svoje poljoprivredne proizvodnje, rekao nam je šef Službe za lokalno-ekonomski razvoj Općine Šamac, Svetozar Evđić. Okolišna i zdravstvena pitanja koja izazivaju zabrinutost su također od ogromne važnosti. Narastanjem nivoa vode, godinama akumulirani otpad je odnesen nizvodno. Leševi životinja koje su se raspadale i teški metali iz industrijskih postrojenja su zagadili vodu za piće u općinama koje se nalaze u slivu rijeka Save i Bosne, rekao nam je Alexander Panić iz Crvenog krsta Švicarske. On i njegov tim rade na pronalaženju uzvišenja na kojima će se nalaziti novi izvori koji će omogućiti da pitka voda bude dostupna u slučaju katastrofe.
Dolazi se do kreativnih prijedloga da bi se riješili mnogi od tih problema i da bi se ljudi pripremili za buduće poplave i prirodne katastrofe. Prijedlogom Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a (FAO) se preporučuje izgradnja industrijske spalionice u BiH, u kojoj bi mogli biti uništeni leševi domaćih životinja tokom katastrofe, a moglo bi, u svakodnevnim uslovima, biti proizvođeno koštano đubrivo, što predstavlja profitabilan poslovni model.
Pronalaženje političke volje za koordinaciju koja prevazilazi općinske, entitetske i međunarodne granice je od ključne važnosti za uspjeh oporavka i provedbu tih projekata. Misija OSCE-a u BiH će nastaviti saradnju sa domaćim vlastima i međunarodnim organizacijama u BiH u naporima usmjerenim ka ponovnoj izgradnji države nakon prošlogodišnjih poplava i ka ublažavanju uticaja neke buduće katastrofe.
“Ako izgradite nasip u Šamcu, ali susjedne općine to ne učine, onda će svi biti poplavljeni”, rekao je Salkić. “Moramo da koordiniramo naše napore jer voda ide kuda ona želi: ona ne poznaje granice.”
Izdvajamo
Saznajte više o aktivnostima OSCE u oblasti regionalne suradnje u oblasti upravljanja vodnim resursima.
